Kijev i Brisel čine sve moguće kako bi ometali mirovni sporazum

Tramp – Putin: telefonska diplomatija

Posle telefonskog razgovora Putina i Trampa, oni koji su za rat, upali su u potpunu paniku – tu ocenu je šef Ruskog fonda za direktne investicije Kiril Dmitrijev dao na društvenoj mreži X nakon telefonskog razgovora koji su predsednici Rusije i SAD, Vladimir Putin i Donald Tramp, vodili 28. decembra.

Ispostavilo se da lideri dve zemlje imaju isto mišljenje po pitanju Ukrajine i EU. I ruski i američki predsednik u potpunosti su solidarni – Kijev i Brisel čine sve što je moguće da bi usporili mirno rešenje, sve do toga da ga potpuno ometaju. 

Piše: Nikolaj Petrov

Razgovor, koji je trajao sat i 15 minuta, organizovan je na Trampovu inicijativu, pred njegov susret sa Zelenskim u rezidenciji američkog predsednika Mar-a-Lago. Tramp je rekao Putinu da je ubeđen u želju Rusije da postigne dogovor oko Ukrajine i nazvao je telefonski razgovor sa Putinom produktivnim.

Po rečima pomoćnika ruskog predsednika Jurija Ušakova, Putin i Tramp imaju uglavnom slične poglede na to da varijanta privremenog prekida vatre, koju predlažu Ukrajinci i Evropljani, vodi samo produžavanju konflikta. Predsednici su se dogovorili da se nakon susreta Trampa sa Zelenskim ponovo čuju.

Sumirajući pregovore sa Zelenskim, predsednik SAD je izjavio da je susret s njim prošao dobro, a telefonski pregovori sa Putinom malo pre toga – odlično. Po njegovim rečima, strane su postigle napredak po pitanju rešavanja sukoba, i na sastanku sa kijevskim vlastima uspeli su da postignu međusobno razumevanje u 95% pitanja u vezi sa sporazumom. Ipak, Tramp je dodao da pitanja o liniji  kontakta još nisu dogovorena, ali da i tu ima napretka. Ukrajina može da izgubi još više teritorija, zato mora da ubrza odluku. „Deo tih teritorija već je bio zauzet. Neke od ovih teritorija možda su još uvek dostupne, ali bi mogle biti zauzete tokom narednih nekoliko meseci“, primetio je američki predsednik.

Kako prenosi Vašington post, Zelenski je izneo ideju da se, u budćnosti, u Vašingtonu organizuje samit sa evropskim liderima. Istakao je da bi takav sastanak dopineo jačanju pritiska na Rusiju, ali on i Tramp ništa konkretno o toj ideji nisu izjavili. Tramp je čak rekao da je, po njegovom mišljenju, Putin spreman za mir, ali je ipak ublažio svoj optimizam sa nekoliko opreznih opaski.

„Ako se ništa ne desi, oni će nastaviti da se bore i nastaviće da umiru“, rekao je Tramp. „Mislim da ćemo kroz nekoliko nedelja saznati, na ovaj ili onaj način.“

Međutim, bez obzira na tu optimističku izjavu američkog lidera, kao i na činjenicu da je su se na pres-konferenciji Tramp i Zelenski zadovoljno osmehivali, zapadni mediji smatraju da, u stvari, nije došlo ni do kakvog napretka tokom njihovih pregovora, te da to, generalno, niko i nije očekivao.

Ako se Zelenski nadao znaku podrške od Trampa na početku njihovog susreta u Mar-a-Lagu, onda je bio razočaran„, piše britanski Fajnenšel tajms.

„Između Rusije i Ukrajine ostaju značajne razlike“, komentarišu susret Trampa i Zelenskog vodeće američke novine Njujork tajms. „Spor oko istočnih delova Donjecke oblasti poremetio je prethodne mirovne pregovore. Nedavno je Zelenski rekao novinarima da je spreman da izvede ukrajinsku vojsku iz regiona radi stvaranja demilitarizovane zone, ali Rusija nije dala nikakve znake da je spremna da prepusti kontrolu nad ovim regionom.“

Predsednik Donald Tramp„, piše britanski Gardijan, „izjavio je da su Ukrajina i Rusija „bliže nego ikada“ mirovnom sporazumu, ali je prinazo da bi pregovori mogli i da propadnu, a da se rat nastavi godinama. Posle dvosatnog sastanka na Floridi sa ukrajinskim predsednikom, Tramp je priznao da „jedno ili dva složena“ pitanja, koja se tiču teritorija i mogućeg okončanja rata, još uvek treba rešiti, što svedoči o dostignutom napretku, ali ne i o ključnom proboju“, smatra Gardijan.

A oni koji potpaljuju rat, zaista su se uspaničili. Kako pišu američke novine Politiko, „ukrajinski zvaničnici strahuju da, zbog približavanja pozicija Vašingtona i Moskve, njih mogu da isključe iz rasprave o budućnosti njihove sopstvene zemlje… Ovo neočekivano podudaranje stavova u Ukrajini je izazvalo strahovanja da Rusija namerava da dovede u sukob Kijev i Vašington kada je reč o načinu završtetka rusko-ukrajinskog konflikta“, smatra Politiko.

Krajnje desne snage u Ukrajini smatraće bilo koji mirovni sporazum – porazom, što može da ugrozi bezbednost Evrope, panično piše nemački Berliner cajtung.

„Poraz zahteva žrtvene jarce. Bes, podstaknut ratom, lako može da se okrene protiv Evrope“, primećuje autor teksta. On tvrdi da ukrajinska desničarske snage sve češće predstavljaju Evropu ne kao saveznika, već kao moralno posrnulog i nepouzdanog partnera. Osim toga, ekstremisti optužuju evropske vlade za izdaju.

Zbog odnosa prema Rusiji već je počela svađa unutar samog EU. Kako prenosi nemački Špigl, odnosi između nemačkog kancelara Fridriha Merca i francuskog predsednika Emanuela Makrona, nalaze se u fazi pogoršanja, a razlog su neslaganja zbog stava prema Rusiji. Kako pišu ove novine, do pogoršanja odnosa je došlo nakon što je francuski lider izjavio da želi da obnovi dijalog s ruskim predsednikom Vladimirom Putinom. Kako smatra Špigl, Makronovo delovanje nije bilo usaglašeno sa Mercom, kojem nije ostalo ništa drugo osim da ignoriše to pitanje, kako ne bi dozvolio da dođe do otvorenog konflikta s Parizom. Osim toga, stavovi dva lidera su se razišla i po pitanju konfiskacije ruske imovine. Merc je aktivno branio potrebu konfiskacije ruske imovine, a Makron je igrao ključnu ulogu u promociji tzv. plana B, po kojem bi ruska sredstva ostala na sigurnom.

„Incident sa neočekivanim Makronovim predlogom o pregovorima, samo je poslednji u nizu francusko-nemačkih nesuglasica koje postaje sve teže zataškavati. Perspektivno partnerstvo Merca i Makrona, koje je trebalo da pogura Evropu napred i sačuva njeno jedinstvo, ruši se. Krah je neizbežan“, piše u Špiglu.

Jasno je da su se u EU uspaničili oni koji su ranije pozivali na nastavak konflikta, predlažući da se u Ukrajinu pošalju evropski vojnici, te da se nastavi sa naoružavanjem Kijeva do zuba. Međutim, Trampov telefonski poziv Putinu, kada je predsednik SAD sa odobravanjem govorio o svom ruskom partneru, naterao ih je da počnu da laskaju i pretvaraju se da u potpunosti podržavaju stavove američkog lidera.

Čak je i tako „okoreli jastreb“, kao što je presednica Evorpske komisije Ursula fon der Lajen izjavila: „Ostvaren je značajan progres koji pozdravljamo.“ „Evropa je spremna da nastavi saradnju sa Ukrajinom i našim američkim partnerima kako bi se učvrstio ovaj napredak“, dodala je ona. Ipak, politika koju danas vode evropski lideri, u stvari pokazuje da njihov cilj nije mir u Ukrajini, već nastavak rata.

Tako je ministar spoljnih poslova RF Sergej Lavrov u intervjuu za TASS istakao: „Vidimo da je, za sada, evropska „partija rata“, koja je uložila svoj politički kapital u ideju da se Rusiji nanese strateški poraz, spremna da ide do kraja.“ On je podsetio Evropljane da će vojni kontingenti „koalicije voljnih“, u slučaju da se pojave u Ukrajini, postati legitimni ciljevi za ruske oružane snage.

„Ambicija bukvalno zaslepljuje oči: ne samo da ne žale Ukrajince, nego im, izgleda, nije stalo ni do svojih sopstvenih građana“, rekao je šef ruske diplomatije. „Mi smo već sto puta izjavljivali da će u tom slučaju oni postati legitimni ciljevi za naše oružane snage.“

Lavrov je još jednom istakao da se Rusija ne sprema nikoga da napada, ali „ako nekome padne na pamet da napadne Rusiju, odgovor će biti razoran“.

Ranije je američki predsednik rekao za Politiko da bilo koji predlog Zelenskog za postizanje sporazuma za Ukrajinu, neće imati značaja bez njegovog odobrenja.

„Činjenica da se Zelenski složio oko svih tačaka sa Evropljanima, za Trampa nema značaja. Tramp će nastaviti da igra svoju igru“, napisao je senator Aleksej Puškov na svom Telegramu. Senator je takođe primetio da stavovima u vezi sa planom Zelenskog, Tramp pokazuje ko, po uverenju američkog predsednika, u svojim rukama drži sudbinu sporazuma, pa i Zelenskog.

Razgovor Putina i Trampa je pokazao da se ruski i američki predsednik u potpunosti slažu da Kijev i Brisel čine sve moguće kako bi usporili mirno rešenje konflikta, ako ne i kako bi ga potpuno ometali.

Scroll to Top